понедељак, 17. јун 2013.
понедељак, 27. мај 2013.
INTERVJU: Eva Lipska, pesnikinja / Pisanje je najozbiljnija anegdota
Poljska pesnikinja Eva Lipska biće specijalni gost festivala „Trgni se, poezija” i 28. maja u Biblioteci grada biće predstavljena njena knjiga „Draga gospođo Šubert”, u prevodu Biserke Rajčić. Izdavač je „Treći trg”. Eva Lipska je dobitnik najprestižnijih poljskih i svetskih književnih nagrada, a poslednjih godina je ozbiljan kandidat za Nobelovu nagradu.
Ko je danas Eva Lipska, autorka pesničkih zbirki „Draga gospođo Šubert” i „Ljubav, draga gospođo Šubert”?
Slična sam gospođi Šubert, upisana sam u novi medijalno-virtuelni svet. Konzumiram voće nove civilizacije i postavljam sebi pitanja da li će se sve to završiti dobro. Visoku kulturu zamenjuje bofl i površna „kulturna industrija”. Zbog toga ponekad rado od toga bežim u dobru muziku, u tišinu, u nenazočnost…
Bićete specijalan gost festivala „Trgni se, poezija”. Kakva iskustva imate s recepcijom vaše poezije na srpskom jeziku?
Sudeći po broju meni naklonjenih čitalaca, ushićena sam! Osećam se fantastično kada su i moja razmišljanja i pogledi bliski Srbima. Volim da razgovaram sa vama pomoću pesama…
Zbirke pod zajedničkim naslovom „Draga gospođo Šubert” su kratke poetske proze koje nas uvode u svet „neobične” prepiske. Takoreći svi tekstovi u tim zbirkama počinju obrtom „Draga gospođo Šubert” i poprimaju vid kratkih pošiljaočevih pisama koja obaveštavaju primaoca o njihovoj zajedničkoj prošlosti, pisama koja obaveštavaju primaoca o njihovoj zajedničkoj prošlosti, o mislima koje se odnose na prirodu vremena, pamćenja, prolaznosti, ljubavi i smrti, otkrivajući svet njihovih emocija, čežnji, izneverenih nada, praznine, usamljenosti savremenog čoveka, razbijajući istinu o njima u prah i pepeo gorkom ironijom, suptilnim sarkazmom, groteskom…
Radi se o tome da to dvoje ljudi ima jedno drugom nešto da kaže. Nešto ih je povezivalo, povezuje ih i povezivaće ih kroz razgovor o ljubavi, istoriji, o vremenu u kome žive, o prolaznosti, o smrti i drugom.
Junaci vaših poslednjih zbirki pojavili su se prilično davno, još u „Ljudima za početnike”, kao figure poetske igre, a ne realističkog romana. Gospodin Šmeterling na nemačkom znači gospodin Leptir. S gospođom Šubert čini posebnu mrežu odnosa koja govori o ogromnoj potrebi za razgovorom s drugim čovekom i, pre svega, za ljubavlju.
Gospođa Šubert pojavila se devedesetih godina u Beču, kada sam radila u Poljskom institutu. Razlikovala se od sadašnje istorijskom pozadinom, bila je upetljanija u politiku i austrijske realije. Kao takva zapisana je u zbirci „Ljudi za početnike”, koju je 1997. godine objavila Izdavačka kuća „a5”, Rišarda Krinjickog. Tada još nismo pripadali Evropskoj uniji, na koju je gospođa Šubert gledala s distancom. Zatim se s vremena na vreme pojavljivala u sledećim zbirkama. Sve više su je interesovali egzistencijalni problemi, granične situacije čoveka upetljanog u stvarnost punu ekonomskih i političkih opasnosti. Katkad razmišljam o tome šta će dalje biti s gospođom Šubert, možda će, recimo, na neko vreme nestati ili nekud otputovati.
Pišući o postojanju zemlje „Poezija”, pišete o gospođi Šubert kao otelotvorenju te poezije, esenciji poezije. Ko je zapravo gospođa Šubert? Da li je Beketov Godo, ili možda Herbertov Gospodin Kogito?
Nije ni Herbertov gospodin Kogito, ni Beketov Godo. Ona je jedna od nas, možda upravo ulazi u kafanu u kojoj smo mi, a možda izlazi iz nje, možda živi u Parizu, u Krakovu, u Beogradu, u Meksiku.
Da li je pisanje i dalje „najozbiljnija anegdota” tvog života, života u svetu jezika i književnosti?
Da, jeste i dalje, a osim toga je i neprestano putovanje u dubinu sebe.
Biserka Rajčić
objavljeno u Politici 25.05.2013.
четвртак, 23. мај 2013.
уторак, 14. мај 2013.
Golden Bra Award on Magdalena Festival in Slovenia
Golden Bra Award for Dragana Nikolic and "Trgni se! Poezija!" Poetry Festival book edition in the category Book Design on this year's Magdalena, International Festival of Creative Communication in Maribor, Slovenia.
Dragana Nikolic je dobitnica nagrade Golden Bra za dizajn festivalske dvojezične pesničke edicije "Trgni se! Poezija!" u izdanju Trećeg Trga, u kategoriji dizajn knjiga na ovogodišnjem međunarodnom festivalu kreativnih komunikacija Magdalena, u Mariboru, Slovenija.
www.magdalena.org
уторак, 23. април 2013.
Okrugli sto na temu KNJIGA I NJENO PRIKAZIVANJE
U Domu kulture Studentski grad u četvrtak 25. aprila biće održan Okrugli sto na temu vidljivosti i predstavljanja knjiga kod nas.
U razgovoru će učestvovati izdavači i dizajneri knjiga, art direktori
izdavačkih kuća, knjižari, novinari i urednici kulturnih rubrika u
medijima.
Okrugli sto
KNjIGA I NjENO PRIKAZIVANjE
Četvrtak 25.4. Klub Magistrala DKSG u 12:00
Učestvuju: izdavači, dizajneri, art direktori, novinari, kritičari, urednici
Tema
ovog razgovora je izgled i vidljivost knjiga koje se objavljuju kod
nas. Urednici/ direktori izdavačkih kuća i njihovi dizajneri govoriće o
koncepciji likovnog uređenja svojih knjiga. Izdavači koji imaju
knjižare, zajedno s knjižarima, pozvani su da nas uvedu u svoju logiku
postavljanja knjiga u knjižarama. Šta je ono što u njima vidimo, možemo
li da nađemo to što tražimo i gde stoje pesme? Posle razgovora o
pakovanju sledi ispitivanje novinara zašto govore o ovoj a ne o onoj
knjizi. Koliko mesta na srpskom medijskom nebu ima za književne prikaze,
a kolikog uticaja imaju najave novih knjiga na šarenoj podlozi čitanih
novina?
Polazište
ovog Okruglog stola bila je izvesna unisonost novih izdanja pojedinih
izdavača u sferi beletristike i izvesna nepreglednost u pojedinim
knjižarama, kao i pitanje šta iz šume novih naslova nalazi put do
dobronamernog čitaoca koji želi da bude u toku sa savremenom
književnošču, na koji način čitalac bira, ili to mi za njega činimo, ono
što čita.
Učešće na Okruglog stolu potvrdili su:
Arhipelag – Gojko Božović i Dušan Šević
Geopoetika – Jasna Novakov Sibinović i Vladislav Bajac
Službeni glasnik – Nataša Marković, Gordana Milosavljević i Milorad Mitić
Vulkan – Aleksandar Jerkov
Futura publikacije – Relja Dražić
Laguna – Marica Bucek i Mina Kebin
Clio – Svetlana Volic i Zoran Hamović
Albatros plus – Radmila Koraćević , Jovo Cvjetković i Jagoš Đuretić
Treći trg – Dragana Nikolić i Dejan Matić
Kornet – Pavle Ćosić
Plato - Nataša Anđelković
City magazine / Booka - Ivan Bevc
Beopolis – Aleksandar Nikolić
Plavi krug – Zona Stevanović
Blic – Vesna Trijić
NIN - Dragan Jovićević
RTS - Jasmina Vrbavac i Josip Babel
Radio Beograd II - Tamara Krstić i Dragana Kovačević
Studio B – Milica Lapčević субота, 2. март 2013.
Nagrada Dragani Nikolić za ilustraciju na BookILL festu u Novom Sadu
U okviru Festivala ilustracije
knjige BookILL Fest i Salona knjiga, Banatski kulturni
centar i Novosadski sajam su u petak, 1. marta 2013. dodelili nagradu za najbolju ilustraciju pesničke knjige Dragani Nikolić za
ilustrovanje knjige „Zoo otac“ Paskal Peti, u prevodu Milana Dobričića i u izdanju Trećeg Trga.
Žiri: Slobodan Ivkov (predsednik), Sibila Petenji Arbutina i Senka Vlahović Filipov
http://banatskikulturnicentar.blogspot.com/
http://dragananikolic.blogspot.com/2012/06/paskal-peti-zoo-otac.html
http://pascalepetit.co.uk/
Dragana Nikolić won a prize for the best illustrated poetry book by Banat Cultural Centre and Novi Sad Fair, on Friday, March 1st 2013.at the Book Illustration Festival BookILL Fest and Novi Sad Book Fair, for the book Zoo Father, by Pascale Petit, translated by Milan Dobričić, publisher Treći Trg.
http://dragananikolic.blogspot.com/2012/06/paskal-peti-zoo-otac.html
http://pascalepetit.co.uk/
Dragana Nikolić won a prize for the best illustrated poetry book by Banat Cultural Centre and Novi Sad Fair, on Friday, March 1st 2013.at the Book Illustration Festival BookILL Fest and Novi Sad Book Fair, for the book Zoo Father, by Pascale Petit, translated by Milan Dobričić, publisher Treći Trg.
среда, 6. фебруар 2013.
Promocija knjige KOPILAD BOGOVA: AJTARI Aleksandra Mandića
petak, 8. februar 2013. u 21h
španski bar Casa Garcia
Kraljevića Marka 19, Beograd
Učestvuju:
Milan Dobričić
Dejan Matić
i autor
i iskoristićemo priliku da obeležimo rođendan autora :)
---
Aleksandar Mandić, rođen je 1984. u Sremskoj Mitrovici, detinjstvo proveo u Šapcu, odrastao na Zlatiboru, gimnaziju završio u Užicu. Živi u Beogradu.
Objavio je trilogiju Kopilad bogova:
Salir (2007),
Koret (2009),
Ajtari (2012).
-
Sa juga, sa mesta koje su smrtnici odavno zaboravili, diže se plamen stariji i moćniji od bogova. Kroz Tamu, vampirica vodi preživele iz Palate, u potrazi za razlogom opstanka. Dečak vodi bitku koju ne može da dobije, a paladin, ratnik Svetlosti, krvlju bića Tame traži sebi put do iskupljenja. Sin boga svetlosti dobija krunu, dobija sve što je ikada želeo. Ratnik senki skače sa mosta. Lepa princeza Letrika dolazi u Neritum krijući svoje pravo lice, krijući bodež u rukavu. Sin pustinje, ubica, razbojnik i lopov, prihvatiće zlato da bi oduzeo život. Mlada carica postaje majka, postaje vođa. Gonjen mržnjom, besom i bolom, sin vatre na krilima zmaja stiže u Neritum. A vampir, nekada znan kao Gvozdenoprsti, na božanskim visinama leči rane, i priprema se za konačni sukob, koji neminovno dolazi...
Пријавите се на:
Постови (Atom)









