петак, 24. септембар 2010.

RAVENA, 24. septembar - Na DANTEOVOM grobu KOLJA MIĆEVIĆ čita prevod KOMEDIJE!

Ravena, 24. septembar 2010. godine, u 21h

Književnik Kolja Mićević učestvovaće na uglednoj manifestaciji posvećenoj Danteu u Raveni, u Bazilici gde je i Danteov grob, gde će govoriti o prevođenju Dantea i čitati svoj prevod na srpski Komedije (XII pevanje iz Čistilišta) .

Podsećamo da je Kolja Mićević (1941), pored drugih značajnih prevoda sa francuskog, engleskog, italijanskog, španskog i slovenačkog jezika, preveo sa italijanskog Danteovu Komediju na srpski i na francuski jezik.

O manifestaciji na kojoj se svakog septembra u Raveni okupljaju najznačajniji poznavaoci i prevodioci Dantea iz celog sveta, Kolja Mićević kaže:
"Već petnaest godina se svakog septembra u Raveni, u Bazilici gde je i Danteov grob, obavljaju čitanja prevoda Komedije na neki svetski jezik. To traje već petnaest godina, bez prekida, i ovo 39. čitanje posvećeno je SRPSKOM jeziku, a ja sam pozvan da čitam svoj prevod XII pevanja iz Čistilišta. To veče, koje se održava 24-og u 21 h, podrazumeva i učešće dvoje stručnjaka za Dantea, jedan je gospođa Mirka Zogović, s italijanske katedre, a drugi gospođa Marija Rita Leto, Italijanka slavista. One će govoriti o Danteu u Srbiji i u srpskom jeziku. Ja treba da objasnim svoj prevodilački postupak (moderator je gospodin Alesandro Đentili, koji zbog toga dolazi iz Firence) i spremio sam da u Bazilici obnarodujem svoja dva od nekoliko otkrića: govoriću o prvom od tri i dosad neprimećenom akrostihu kojim počinje Komedija i o bitnm broju 15, temeljnom broju Komedije.
Sve se završava čitanjem na italijanskom pomenutog pevanja, a zatim treba da ja da pročitam prevod na srpski. Uvežbavam se, jer čitanje je neizvesnije nego pevanje, jer ću - neka se zna - i zapevati pod lukovima Bazilike! Tekst je jedan Danteov stav o nemogućnosti-mogućnosti prevođenja poezije koji je on izneo u svome autopbiografskom i filosofskom traktatu G o z b a.
Dante je umro u septembru, time se objašnjava izbor ovog meseca za čitanja, a svake godine izabiraju se tri jezika - svake nedelje po jedan - kako bi, u malom, bila pročitana pevanja iz Pakla, Čistilišta i Raja! 17-og je čitan litvanski prevod, a 30-og će biti čitan novi prevod na engleski. Srpski je u sredini!"


понедељак, 13. септембар 2010.

Novi Desant: Promocija knjiga "Jerusalim" i "Prozor u zid"


Utorak, 14. septembar 2010, 19h
UK Parobrod, Kapetan Mišina 6a

Promocija knjiga:

Gonsalo M. Tavareš (Portugal)
JERUSALIM

Viktor Radonjić (Srbija)
PROZOR U ZID

Učestvuju:
Jasmina Nešković, Viktor Radonjić, Milan Dobričić i Dejan Matić


---

Četvrtak, 16. septembar 2010, 21h
španski bar Casa Garcia, Kraljevića Marka 19

Promocija knjige PROZOR U ZID Viktora Radonjića
Muzička podrška: duo viola-fagot Ivana Mandic i Jocic Vojislav



GONSALO M. TAVAREŠ (1970, Luanda) je mladi portugalski pesnik i pisac čiji je rad nagrađivan najprestižnijim nacionalnim književnim nagradama. Njegova dela objavljena su u nekoliko stranih antologija proze i poezije, a romani su mu prevedeni na deset jezika.


Jerusalim je jedna velika knjiga koja pripada velikoj zapadnoj literaturi. Gonsalo M. Tavareš nema pravo tako dobro da piše sa svega 35 godina: dođe mi da ga izudaram!
Žoze Saramago
(iz govora prilikom dodele nagrade romanu Jerusalim)

-

U romanu Jerusalim, kojim je stekao atribut „portugalskog Kafke”, Gonsalo M. Tavareš nastoji da odgovori na jedno od ključnih i najstarijih pitanja filozofije – pitanje o poreklu i ulozi zla u svetu. Po Tavarešu, zlo je jedna od osnovnih pokretačkih sila koja uspostavlja dinamiku Istorije, a čovek je sudbinski predodređen da namerno ili nesvesno bude izvršilac zla ili njegova žrtva.
Naslov Jerusalim i smeštanje radnje u neki neimenovani grad i neodređeno istorijsko vreme, naglašavaju univerzalni karakter piščeve poruke i potkrepljuju njegovo uverenje u tezu „o večnom ponavljanju istog”, a složeni odnosi među junacima neobičnih imena i nepredvidivi zapleti i raspleti, čine da se ova opora i uzbudljiva pripovest prati bez daha, u napetom iščekivanju neizvesnog kraja.
Jasmina Nešković



Viktor Radonjić (1973, Beograd) objavio je zbirke pesama: Efemeron (2000); Nadir (2002); Tmina i srebro (2004); Ekologija fraze (2005).

Objavljivao je u domaćim i inostranim književnim časopisima i na internet portalima.

Živi u Beogradu.

Prozor u zid je njegov prvi roman.


-
14.
Beograd, oktobar 1996. godine.

Klub Industrija.
Adidas patiku provlačim kroz donji obruč barske stolice – noga titra gore-dole; glava mi je spuštena na šank. U crnoj sam majici dugih rukava, sa prikazom Pekmena u lavirintu, i maslinasto-zelenim pantalonama, sa širokim džepovima kod kolena. Naglo podižem glavu, odraz svog lica vidim u ogledalu. Kosa, dužine do jednog santimetra, ofarbana mi je u crveno. Milim po odrazu, zabadam se u oko – zenice su raširene, dužica jedva da se nazire; u ogledalu ispijam flašicu kisele vode, palim cigaretu, uvlačim duboko dim, podižem ruke uvis, klatim se ponesen, jezdim na tehno deonici. Prilazi mi Miloš, grli me:
– Ovo je, bre, život, a?
– Možeš li da zamisliš da ovo kako se sad osećaš traje zauvek?
– Pod uslovom da nema ničega posle ovog života, o, da, da... da!
– A ako bi se zatekao u poziciji iz koje isključivo od tebe zavisi odabir smrtne ili večite duše, za kojom dušom bi posegao?
– Bože, o čemu ti razmišljaš! (Primiče mi se tik uz uvo.) Ako bih dobio ubedljive garancije da ću biti u ovakvom stanju do kraja života, bez bolničkih postelja i ostalih sranja, odabrao bih smrtnu dušu...


четвртак, 9. септембар 2010.

Moj Trg: Za šankom poezija Nine Živančević

U okviru tribine Moj Trg: Za šankom biće održano veče poezije Nine Živančević, naše poznate književnice koja živi u Parizu,
povodom najnovije knjige pesama "Pod Znakom Kibernetičke Kibele", objavljene kod Harmatana na francuskom i srpskom jeziku .

Gosti: Milutin Petrović i Nemanja Mitrović

Petak, 10. septembar, 20:30h,
španski bar Casa Garcia,
Kraljevića Marka 19


NINA ŽIVANČEVIĆ - pesnikinja, esejista, prozni pisac, dramski pisac, kritičar umetnosti, prevodilac i urednica. Objavila je 12 zbirki pesama, tri knjige kratkih priča, dva romana i knjigu eseja o Crnjanskom (njena doktorska teza). Objavljivala u Parizu, Njujorku i Beogradu.

Dobila je tri književne nagrade, uredila je i bila zastupljena u brojnim antologijama savremene svetske poezije.

Kao urednica i korespondent sarađivala je sa časopisima New York Arts Magazine, Modern Painters, American Book Review, East Village Eye, Republique de lettres.

Predavala je na više univerziteta i instituta u SAD, predavala je engleski jezik i književnost u Francuskoj i na mnogim univerzitetima i koledžima u Evropi.

Aktivno je radila za pozorište i radio; četiri njene drame postavljene su i emitovane u SAD i Velikoj Britaniji. Radi i živi u Parizu.

---


KRALJEVSKI LOV

(prema Nizamiju)


Usetali smo u carski vrt

Sa minijaturnim borovima, nehatnim jelenima

I cvrkutavim fontanama: tada sam shvatila

Da i dalje traje kraljevski lov –

Izgorela trava, polomljeni vrt

Jevanđelja umrljana krvlju,

Santuri u plamenu: „vratili su ovde sat“ – rekao si –

Cetiristo godina unazad,

A bitka na mom Kosovu

Pomerila se kroz vreme, sa sjajnim jataganima

I osakacenim ratnicima: cvrsta

Bezumna i surova ruka vlada

Nasim bastama,

Moj padisahu,

Morao si da napustis Nizamijev vrt hitro

I postanes tako slavni nomad izgorelih krila

A ja bejah poslednja „severna pokrajina“

Tvoga carstva koju si branio na život i smrt;

Kuca mi je nestala

Pod teškim bombama,

Jezik nase dece ispskan je tudjim recima i akcentima,

andjelima na hriscanskim freskama

u dalekim manastirima pootpadase krila

njihov let se sveo na nocna bezanja

na lutanja po nekim sumnjivim novinama

na cijim naslovnim stranama stampaju sve i svasta

sve osim nasih izgnanih i izgubljenih pesama

i onih svakodnevnih muka koje ne poznaju tajnu podmitljivih religija

niti pak nose pecate zvanicnih sudskih prevodilaca.


---


www.trgnisepoezija.blogspot.com/2009/06/nina-zivancevic-intervju.html



Urednik tribine: Dejan Matić

Pokrovitelj tribinskog programa: Sekretarijat za Kulturu Uprave grada Beograda.

Prijatelji tribinskog programa: španki bar Casa Garcia (Kraljevića Marka 19) i bife Ventil (Kapetan Mišina 14).

среда, 25. август 2010.

понедељак, 3. мај 2010.

Tri knjige Trećeg Trga na 42. Majskoj izložbi


U okviru 42. Majske izložbe ULUPUDS-a biće izložene i tri knjige Trećeg Trga iz edicije Pasoš / Passport, rad dizajnerke Dragane Nikolić.

Biblioteka Pasoš / Passport donosi dvojezična izdanja knjiga pesama učesnika Beogradskog festivala poezije i knjige.

Knjige će moći da se nabave po povoljnijim cenama na predstojećem festivalu u Kulturnom centru Grad od 15 do 21. maja 2010.


Otvaranje izložbe: Petak 7.maj 2010, 19h

Muzej primenjene umetnosti, Vuka Karadžića 18, Beograd



42. Majska izložba

HARMONIJA, ili težnja ka njoj

7 - 28. maj 2010. godine

Najveća godišnja izložba Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) sa tradicijom dugom više od 40 godina ujedno je i najstarija izložba ove vrste u Srbiji.

Ujedinjeni univerzalnom temom – HARMONIJA, ili težnja ka njoj, slikari, vajari, fotografi, modni kreatori, scenografi, kostimografi, keramičari, arhitekti, dizajneri, grafičari, ilustratori, istoričari umetnosti, ukazuju na primenjenu umetnost koja prožima celokupan prostor u kome živimo i stvaramo a u koji oni ugrađuju sopstveni umetnički senzibilitet, osećanja, tumačenja, stavove... U današnjem trenutku opšte krize, destruktivnih proseca, preispitivanja, uznemirenosti, straha, tranzicije, kada je najasno mesto umetnika i umetnosti u društvu, težnja ka HARMONIJI jeste pritajena i sveprisutna tendencija kako na opštem tako i na individualnom planu. Osim bavljenja različitim formalnim pitanjima sklada, harmonije, kompozicije kao i idejama, koncepcijama, pa i kritičarskim zapažanjima, medju radovima snažno provejava pitanje bivstva čoveka, suštine njegovog mesta u svekolikom vremenu i prostoru, njegovoj mogućnosti stvaranja i sposobnosti opredmećenja harmonije.

U okviru 42. majske izložbe biće održana Samostalna izložba industrijskog dizajnera Dušana Nešića, dobitnika Velike nagrade na prethodnoj 41. Majskoj izložbi ULUPUDSa.

Prateći program majske izložbe „Kreativna košnica“

Galerija ŽAD u MPU (svaki drugi dan tokom trajanja izložbe), u poslepodnevnim časovima

Lične i grupne prezentacije umetnika, ukupno jedanaest programa

gde dizajneri, istoričari umetnosti, fotografi, vajari, slikari, na jedan aktivan način prezentuju svoju delatnost, zamisli, ideje, razgovore u okviru okruglih stolova, predavanja, jednodnevnih izložbi - instalacija - ličnih projekta, radionica.

Kustos izložbe: Dijana Milašinović Marić

Grafički dizajn i postavka izložbe: Aleksa Bjelović, Milica Maksimović